Poboljšajte svoje poslovanje učenjem arapskog jezika

Poslovni svijet iz dana u dan nameće nova pravila i nove prilagodbe. Da više nije dovoljno samo poznavati struku i biti izvrstan u svom području, smatra i Mustafa Alajbegović, direktor Arapskog centra u Zagrebu. Arapski centar osnovan je prošle godine zbog sve veće suradnje Hrvatske s arapskim zemljama.

Želja im je, navodi Alajbegović, poticati razvoj arapske kulture, arapskog jezika te promicati edukaciju i komunikaciju. Arapski centar u svojoj viziji ističe i stručna savjetovanja i informiranja javnosti.

Koliko osoba godišnje pohađa tečaj arapskog jezika?
Broj polaznika tečaja i seminara u Arapskom centru godišnje je veći od 70. Održavaju se dva semestra, a imamo i intenzivne ljetne te individualne tečajeve. Po potrebi organiziramo i tečajeve prilagođene potrebama polaznika. Prilikom početka svakog semestra bilježimo znatan porast zainteresiranosti.

Jesu li to više poslovne osobe ili tečaj pohađaju osobe iz različitih društvenih profila?
Polaznici su zaista različitih profila, od poslovnih ljudi, menadžera, pravnika, veleposlanika, djelatnika državnih institucija do učenika i studenata s različitih sveučilišnih studija. Velik je broj i polaznika iz brakova u kojemu je jedan od roditelja iz arapskoga govornog područja, a djeca nisu svladala arapski jezik kod kuće. Iz navedenog možete zaključiti da su motivi učenja različiti.

U koliko je zemalja arapski jezik službeni?
Arapski je jezik službeni u više od 20 zemalja, a u mnogim je drugim državama i manjinski jezik. Valja spomenuti i da je arapski jezik jedan od šest službenih jezika UN-a.

Koliko je zbog izgradnje poslovnog odnosa važno učiti arapski jezik?
Službeni jezik u međunarodnom poslovanju pretežno je engleski, ali pri uspostavljanju partnerskih odnosa vrlo je važna komunikacija na izvornom jeziku poslovnih partnera. U poslovanju s tvrtkama iz arapskog svijeta povjerenje se dugo gradi, ali uz pravilan pristup u konačnici donosi dugotrajne i stabilne poslovne odnose.
Zanimljivo je spomenuti da pojam “sukoba interesa” definiran kao u zapadnom svijetu u arapskom ne postoji, dakle možete raditi kao savjetnik za neku arapsku tvrtku, a istodobno preporučiti svoju tvrtku za obavljanje nekog posla. Recesija koja je zahvatila zapadni svijet samo je produbila našu potrebu da se okrenemo tržištima koja su zbog prirodnih bogatstava još uvijek rastuća pa tamo možemo plasirati svoje proizvode i usluge.

Koliko je Hrvatima teško učiti arapski?
S obzirom na to da se arapski jezik ubraja u grupu semitskih jezika i nije na latiničnom pismu, treba se naviknuti na potpunu različitost u odnosu na skupinu europskih jezika s kojima su do tada imali doticaja i koji im nisu potpuno strani. Isto tako, pisanje s desne na lijevu stranu zna zadati manje teškoće, ali to je zaista samo stvar navike. Polaznicima su na početku najdojmljviji
udžbenici koji se listaju na njima suprotnu stranu. Što se tiče samog jezika, zaista je kao i svaki drugi. Volja i motiviranost za učenjem ključan su faktori kao i kod učenja svakoga drugog jezika pa se odmah nakon prvog semestra, odnosno prvog stupnja, uvidi da on i nije toliko težak.

Kakvi su vam planovi za budućnost?
Otvoren je Hrvatsko-arapski kulturni centar (HAKUC) u obliku neprofitne organizacije, koji upotpunjava svoj program rada i djelovanja, a počet će raditi u rujnu 2012. godine. Hrvatsko-arapski kulturni centar promovirat će i afirmirati suradnju s arapskim državama, kreirati prostor i strukturu za zajedničku suradnju s arapskim državama i udruženjima, kao i njihovo predstavljanje u javnosti, povećati dostupnost informacija vezanih uza suradnju i projekte od zajedničkog interesa, potaknuti i osnažiti humanitarnu stranu suradnje, javno promovirati bogatstvo arapske kulture i jezika te se zauzimati za poboljšanje imidža arapskog jezika, kulture i nacija u Republici Hrvatskoj. Cilj će mu, među ostalim, biti udruživanje s domaćim, ali i međunarodnim znanstvenim institucijama, udrugama, zakladama, gospodarskim komorama i slično.